Announcement

Collapse
No announcement yet.

Formula Student Srbija - Drumska Strela 2015

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts

  • Formula Student Srbija - Drumska Strela 2015

    Dragi forumaši, dozvolite mi da vam predstavim jedini aktivni tehnički studentski projekat u Srbiji - Formula Student tim Drumska Strela...



    Formula Student je svetsko takmičenje studenata tehničkih nauka. Takmičenje se održava još od 1979. pod prvim imenom SAE (Society of Automotive Engineers) Mini Indy. Prvo takmičenje se održalo u univerzitetu u Hjustonu. Iako je usladila pauza od nekoliko godina, studenti su primetili potencijal ovakvog koncepta mini vozila u formula stilu, kontaktirali SAE i formirali takmičenje koje je sada Formula SAE. Prvih godina lokalizovano je u Americi, ali potencijal je primećen i u Evropi te najstariji evropski timovi sada imaju i preko 15-20 godina. Kako to obično biva, ubrzo nakon ekspanzije po evropskom tlu, Formula Student takmičenje prelazi pod dominaciju evropskih timova. Ništa manje čudno, najdominantniji su nemački timovi, a trenutno je dominantan tim Global Formula Racing, udruženi univerziteti iz Ravenzburga, Nemačka i Oregona, SAD - što je zaista jedinstven spoj u ovom takmičenju i pokazuje koliku ozbiljnost veliki svetski univerziteti imaju prema ovom takmičenju.



    Što se tiče, za sad jedinog, Formula Student tima u Srbiji - Drumska Strela je oformljena krajem 2010. godine inspirisana timom iz Rijeke iz susedne Hrvatske. Rektorat Univerziteta u Beogradu je odobrio da tim Drumska Strela bude zvanični tim našeg Univerziteta.



    Prvo takmičenje je bilo u Silverstonu 2011. gde je tim nastupio u klasi C2 koja služi kao klasa za idejne koncepte gde je postignuto treće mesto. Sledeća godina je bila pakleno krštenje kad je sve to trebalo i realizovati, te je FSRA 2012 u velikoj meri bila improvizacija i rezultati su bili u skaldu sa time - 70. (od 102) mesto u Britaniji i 30. (od 42) u Italiji. Što se nikako ne može smatrati lošim, obzirom da je tim tad brojao svega 12 članova i raspolagao neverovatno malim sredstvima.





    Ciljevi su nakon toga postavljeni daleko više, operacija je proširena sa kolegama sa Saobraćajnog i Fakulteta Organizacionih nauka, struktura tima je podignuta na viši nio i rezultati su usledili - trka izdržljivosti (2 vozača voze jedan za drugim po 11km) je odrađena već u drugoj godini i postignuto je 10. mesto u Italiji od 42 tima, pored učestvovanaj na trkama u Češkoj (8/16) i u Mađarskoj (16/38).







    Prošla sezona (2014.) videla je uvođenje prvog aeropaketa na vozilo. Iako se vozila kreću relativno malim brzinama zbog konfiguracija staza, svi veliki timovi su odavno uveli aeropakete. Prvi takav tim je bio Monaš Univerzitet iz Australije (još 2002. godine), nakon čega su se postepeno i ostali timovi tome prilagođavali. U odnosu na ovu sezonu, za sledeće 2 sezone su uvedena nova pravila o aeropaketu - spušteno i skraćeno prednje krilo, suženo i spušteno zadnje krilo. Ovo stavlja veći akcenat na pod, efekat tla i generalno povećanu optimizaciju toka strujanja oko bolida.









    Sezona 2015. započeta je redovnim konkursom za nove članove tima, tim trenutno broji blizu 50 članova. Nažalost, kao i do sad, brojno stanje se smanjuje, ali se očekuje da će do kraja ostati ne manje od 40 ljudi. Poučeni prethodnim godinama, vođe podtimova su odlučile da se veliki deo prošlogodišnjih rešenja zadrži (noseći ram, plenum, restriktor vazduha i leptiri gasa, sistem za hlađenje, izduv, kočioni sistem, prednje vešanje...). Možda i najveći posao imamo mi, članovi podtima za konceptualni dizajn zaduženi za aerodinamiku, jer je potrebno sasvim novo rešenje što se tiče oplate, krila i poda. Plan rada je da se tokom decembra i januara odradi projektovanje i da do prve nedelje aprila FSRA 2015 bude u voznom stanju.

    Više o Drumskoj Streli (uskoro će biti postavljen novi sajt) - http://stt.org.rs/

    Više o Formula Student seriji - https://en.wikipedia.org/wiki/Formula_SAE

    Facebook - https://www.facebook.com/pages/Drums...17700918310359

    Twitter - https://twitter.com/RoadArrowTeam

    Za kraj, mala molba. Ovaj projekat je i dalje u mladoj fazi i u zemlji i okruženju u kome motosport nije popularan, praćen ni (u velikoj meri) cenjen. Sa time u vidu, teško je naći ne samo sponzore, već i radionice koje imaju neophodne mašine i alate za izradu čak i jednostavnijih delova. Ovde svraćamo svi mi koji volimo motosport, koji uživamo u zvuku motora i koji se divimo veštinama vozača i inženjera koji prave te neverovatne mašine... Stoga bi moja lična molba bila da ukoliko imate bilo kakav kontakt sa nekom mašinskom radionicom koja bi nam mogla i na koji način pomoći, sa nekim stovarištem koje ima višak nekog kvalitetnog materijala - prosledite mi privatnu poruku kako bismo mogli da vidimo šta i kako, da li to možemo iskoristiti i kako možemo ostvariti direktan kontakt. Na isti način, ukoliko znate za neku firmu koja bi bila u mogućnosti da novčano sponzoriše ovaj projekat - privatna poruka. Veliko hvala svima...

    Budžet našeg tima se meri desetinama hiljada evra koji se svake godine velikom mukom skrpe. Nemački timovi u startu imaju u proseku 250 000 evra od matičnih univerziteta. Rennteam iz Štutgarta je prošle sezone dobio podršku Mercedesa u vidu ispitivanja motora u njihovim centrima, gde su sami studenti kalibrisali motor, a vrednost te donacije je bila oko 2 miliona evra. I pored svega toga, i pored potpunog odustva profesionalnog motosporta u Srbiji naš tim je konkurentan. Sudije na takmičenjima ne veruju kada vide finansijske izveštaje, ostali studenti gledaju vozilo u čudu i pokušavaju da shvate kako je to moguće. Verovali mi ili ne, ne preterujem...

    Još jednom veliko hvala svima i nadam se da imamo vašu podršku...
    Last edited by Vanja #66; 30-01-15, 00:31.

  • #2
    Za početak, mali pregled prve CFD simulacije koja je odrađena u toku srede i četvrtka. Simulacija je trajala oko 20-22 sata na računaru koji se i prošle godine koristio za simulacije. Preterali smo sa veličinom domena u kome se vrši proračun stanja svake pojedinačne čestice vazduha, takođe smo pogrešili što smo koristili izmodelirane točkove umesto jednostavnih aproksimacija, to je u velikoj meri usporilo račun, a nije donelo nikakvu korist. U međuvremenu smo dobili na korišćenje drugi računar od katedre za vazduhoplovstvo sa mnogo više radne memorije i mnogo većom procesorskom snagom, tako da će buduće simulacije trajati dosta kraće. Preliminarna analiza rezultata je već odrađena, tokom ove dvonedeljne pauze ćemo odraditi detaljnu analizu i pripremiti sledeći set za testiranje. Paralelno sa tim, ostale kolege će imati izmodelirane i mnoge druge komponente, isto i neke koje utiču na strujanje vazduha, tako da će svaki set postepeno bivati sve bolji i sve bliži realnosti (koliko to program može pružiti).

    Kao što se može videti, rešenja za krila su preuzeta iz F1 iz prostog razloga što su pozicije i dimenzije krila pravilima tako definisane da odgovaraju pravilima F1. Bočni uvodnici su, na primer, rađeni sa idejom da se postigne razlika pritisaka na njihovj gornjoj površi i pritiska na podu tako da se stvara sila na niže. Ideja koja je dobra na papiru, ali u ovoj konfiguraciji nije pokazala željeni rezultat, te će to rešenje morati da se preispita i promisli...

    Evo slika, najpre uprošćeni model, potom i strujna slika na različitim delovima prednjeg i zadnjeg krila, podu i oplati...





















    Comment


    • #3
      Vau, svaka čast momci, divim vam se.
      Impresivno, koliko se samo rada uloži u tako manji bolid, ne bi povjerovao...


      SK obavezno da uradi nešto po ovom pitanju i napravi nekakavu reportažu ili prilog, zaslužujete!

      Comment


      • #4
        Hvala, druže... Momcima kojima se stvarno treba diviti su oni koji su od projekta na papiru stvorili nešto 2012. godine. Bez ikakvog predznanja, potpuna nepoznanica, potpuno nova stvar. Kako podesiti motor, kako skinuti masu, kako podesiti vešanje, kako uopšte postaviti geometriju vešanja - osnovna pitanja na koja malo ko može dati kvalitetan odgovor u Srbiji jer je problematika vrlo specifična...

        Što se tiče SK-a, Srđan je pomogao tim 2012. godine kad je njegova firma bila i jedan od sponzora i kada je povezao tim sa mnogim ljudima. Pričali smo već o nekoj ponovnoj saradnji, videćemo šta i kako može da se odradi.

        Comment


        • #5
          U ovih par dana radilo se na prednjem krilu za sledeći set. Rezultati su pokazali da ovakva konfiguracija elemenata stvara 80% veću vertikalnu silu u onosu na prvo rešenje, dok je sila otpora svega 8% veća - iako sam aeroprofil ima manju vrednost maksimalnog koeficijenta uzgona. Veliki deo leži u tome što u konfiguraciji sa 4 elementa mora biti aeroprofil sa manjom krivinom (kako bi se mogao uspešno upakovati u mali prostor koji imamo na raspolaganju), što je ovde dvostruka korist jer je napadna ivica bliža tlu. Ovo zauzvrat stvara veću površinu koja je u zoni niskog pritiska (ground effect), a takođe pomože kod udaljavanja elemenata u zoni ispred točka gde imamo 2 pomoćna elementa. Ovako se dobija veći prostor da vazduh razmeni pritisak - da na donjaci pomoćnih elemenata bude nizak, a na gornjaci glavnih elemenata bude visok. Druga stvar je bila odvajanje endplejta pomoćnih elemenata od glavnih, jer se zbog lokalizacije zone sniženog pritiska tu stvarao vertikalni vrtlog (poput uragana) kada se ta struja susretne sa strujom visokog pritiska izvan zone endplejta. Da, to bi bilo jako loše. Ovo možete videti i na gore datim slikama, najbolje se vidi na 4-oj slici od početka mog drugog posta.

          Sve ovo su bili problemi koje je bilo lako uočiti i ispraviti, jer su u pitanju standardne stvari i elementarni principi. Sada je, pak, trenutak da se iz ove konfiguracije izvuče maksimum. Primetili ste da spoljašnji deo prednjeg krila na F1 bolidima ima specifičnu krivinu zadnjih 3-4 godine, tačnije praktično polukružni presek, kada se posmatra spreda. U toj zoni se forsirano stvara jak vrtlog izrazito niskog pritiska i vrlo je potentan - što govori i činjenica da Red Bull ima 7 elemenata koji kontrolišu granični sloj tog vrtloga kako bi ga maksimalno iskoristili i ukrotili. Zato svi timovi rade najviše na endplejtovima svojih prednjih krila i zato je taj princip poželjno iskoristiti. Tu dolazi na scenu realnost...

          Osim što naš tim nema sredstva da priušti krila od ugljeničnih vlakana (jer ovakva izrada zahteva ne samo materijal i vezivnu smolu, već i izradu vrlo kompleksnih i skupih kalupa za izradu elemenata), već u Srbiji ima jako malo ljudi koji rade sa ugljeničnim vlaknima i za sada ne nalazimo nikog ko poseduje i autoklav za pečenje. Na bolidu za sezonu 2013. oplata je rađena od ugljeničnih vlakana, ali izrada je bila jako loša - kao što rekoh, nemamo stručne tehničare za tu oblast - oplata se sušila na vazduhu i vitoperila se, tako da je na kraju bila teža nego što su bila krila i oplata na 14-ici jer je korišćeno nenormalno mnogo gita za peglanje svih neravnina.

          Zbog svega ovoga neophodno je dovijati se i računati na izradu od fiberglasa sa što manje kalupa i za što manje vremena (jedan od zahteva za sve studente je da se svaki izrađeni deo napravi tako da je moguće napraviti seriju od 1000 delova na isti način - što lakše, brže i jeftinije). Za sad - nema previše uspeha u tom smeru, neophodno je saviti sve elemente za 90 stepeni i to je nemoguće izvesti bez ugljeničnih vlakana i kalupa (karbon je kao što znamo daleko čvršći od drugih materijala i samo bi on mogao poneti sva opeterećenja pri čistom savijanju). Moji pokušaji su se svodili na otvaranje endplejta i praćenje donjake svakog elementa kako bi odmah došlo do smanjenja pritiska, za sad ni jedno od 4 rešenja ne daje zadovoljavajuću raspodelu pritiska...









          Prvo rešenje je najefikasnije. Problem je što sam tad uradio nešto što je poboljšalo željeni efekat, samo ne znam šta. Pretpostavljam da se radi o tome što sam tu imao manju ulaznu površinu otvora i da je količina vazduha bila optimalana ili bar bliže optimalnoj nego ostale. U rešenju 2.4 recimo, dolazi do prevlačenja vazduha koji tu uđe na drugu stranu krila, privlači ga zona niskog pritiska koja se javlja zbog vrtloženja na izlazu gonjih elemenata (plave zone na ivicama na sledećim slikama), što naravno dovodi do pada krajnjih performansi. Ovaj vrtlog se takođe koristi u F1, ali u F Student zbog male dužine vozila nije moguće iskoristiti ga na taj način, te ćemo probati da ga iskoristimo na neki drugi.



          Jasno je koliko Red Bull bolje kontroliše svoje repove (vrtloge)...

          Još par slika...









          Rešenja 2.2 i 2.3 su bili koraci u nazad kako bi se proverilo da li efekti zaista postoje. Takođe, vidi se da rešenje 2.1 ima veću zonu niskog pritiska u blizni otvora na endplejtu, odakle i potiče veća sila prijanjanja. Sila važi za jednu polovinu krila i valja napomenuti da su sva testiranja rađena pri 10m/s (36km/h) što je smešno mala brzina za aerodinamičke efekte (za istu konfiguraciju sila pri 100m/s, što je 360km/h je 100 puta veća i samo prednje krilo bi bilo dovoljno da održi ceo ovaj bolid na plafonu). Ipak, ovo su brzine gde je potrebno postići stabilnost koliko je moguće, jer su ovo brzine skretanja u Formula Student takmičenju.

          Comment


          • #6
            Novi sajt je pušten u rad juče...

            http://stt.org.rs/

            Comment


            • #7
              Zaboravih da pomenem maločas, privremeno je postavljen radni model vozila za prošlu godinu kao koncept 2015, jasno je i ovako ali čisto da ne bude zabune.

              Evo i nekih novih slika, imamo novu oplatu (koja je i dalje naravno u radnoj verziji), prednje krilo je definisano i zaključao sam njegovu konfiguraciju (dakle sve naredne izmene će biti samo aero dodaci), i novi ravni pod je bolji od prethodnog. Postigli smo stvaranje vrtloga u improvizovanom kanalu ispod krila, ali brzo dolazi do njegovog pucanja zbog male udaljenosti od haosa koji stvara prednji točak. Tu opet dolazimo na limite u izradi i na pitanja šta je moguće napraviti. Novi pod je bez ikakvih kanala, jer se ispostavilo da iako održavaju pravilan tok, podižu pritisak i to nije dobro. Dakle što niže, to bolje. Difuzori će morati da imaju veće otvore jer se vazduh ne usporava dovoljno ovako i mogu postići još bolji efekat, naredna simulacija će biti odrađena na fakultetu, daće preciznije rezultate i kada se izmeri brzina na podu, moćiće da se izračuna neophodni otvor difuzora koji će dati bolju efikasnost. Zadnje krilo je ostalo nepromenjeno, kolega nije sitgao da izmodelira na vreme, što nije loše jer smo imali neku nepromenjjivu stvaku i mogli su da se uporede rezultati. Ono što je postalo jasno je da će zadnje krilo samo gubiti na performansama kako se budu dodavali elmenti usisnika motora, jer su već samo potporni elementi šasije pokvarili strujnu sliku...

              Dakle pod pokazuje poboljšanje, prednje krilo takođe ima mnogo širu zonu vrlo niskog pritiska nego prvo.



              Evo kako to izgleda sa strane.



              Ipak, ima nekih problema koje treba rešiti (eto i zašto Newey odavno kuka da se točkovi zatvore u F1 i da imaju svoju odvojenu oplatu).



              Sve je povezano, ovde se vidi da ta ista formacija potiče od oplate. Dakle - usmerivači i udaljavanje uvodnika od tokova su neophodni.



              Još jedna zanimljiva stvar je ovo bežanje između zadnjeg točka. Kako bi se održao red i mir, pokušaćemo da napravimo štit oko zadnjih točkova sa te unutrašnje strane, a da se na oplati napravi U kanal kakav je imao McLaren 2011, ali ne celom dužinom kao oni.



              Ovde se može videti sniženje pritiska kao posledica stvaranja vrtloga u kanalu.



              A evo i kako simulacija pokazuje da to izgleda.



              Problemi sa pomoćnim elementima krila su rešeni.



              Imamo ideju da iskoristimo vikinške rogove koje su koristili McLaren i BMW u zlatno doba aerodinamike, ovde su probe radi postavljeni samo prednji rogovi.



              Previše su udaljeni od centralne ose da bi radili kako želimo, moraćemo da ih približimo, verovatno na neku udaljenost koju je diktirao sloj koji ide ka unutrašnjosti endplejta zadnjeg krila.



              Videćemo kako će to rešenje estetski izgledati, ukoliko se većina složi da ne izgleda lepo, ukloniće se.

              Comment


              • #8
                Vanja, kada vam sezona počinje i koliko tih trka odnosno događaja imate? Dobija li se neka novčana nagrada za plasman?

                I kako se uopšte snalazite oko putovanja, kako prevozite taj bolid, koliko vas uopšte bude na tim događajima itd.

                Comment


                • #9
                  U, Bastia, izvini, promače mi tvoje pitanje nekako skroz... Sezona nama počinje krajem jula, kada će biti takmičenje u Nemačkoj. Planiramo da se pojavimo tamo, u Mađarskoj i u Španiji. Odbacili smo Silverstone jer je put preskup i jer su kotizacije za samo takmičenje duplo više nego bilo gde drugde. Britanski elitizam u svoj svojoj lepoti...

                  Nema novčanih nagrada, ali se dobijaju pehari, kao i za svaku pojedinačnu disciplinu. Pucamo na pehar za Cost Report, to je sasvim relano da uzmemo konačno (prošle godine 4-to mesto, bukvalno je falilo pola poena za treće i pehar u Italiji) i na što bolji plasman na bilo kojoj trci, ulazak u Top10 negde bi bio najveći uspeh tima do sad.

                  Što se tiče prevoza, kao i sve ostalo - snalazimo se i moljakamo i nudimo nalepnicu na bolidu zauzvrat. Sastavljen bolid u neki kamiončć ili veći kombi, ekipa u njega i drugi kombi i vozi. Tim je do sad slao oko 15 najaktivnijih članova na svako takmičenje, vođe podtimova i vođa tima idu obavezno.

                  Evo mali izveštaj koji sam upravo postavio na google grupi koju koristimo za interno dopisivanje...

                  Kolege formulaši,

                  Ništa kao industrijska špijunaža nedeljom uveče. Počele su objave fotografija i rendera bolida drugih timova za 2015-tu, nisam još uvek našao neka zvučnija imena osim Ajndhovena i Delfta, ali ovo što sad vidim - nisam impresioniran. Aerodinamikom, razume se... Pored dole pomenutih timova naišao sam na još toliko slika bolida koji ne koriste aeropaket.

                  Počeo bih od prvog koji sam video, tim iz Valensije.

                  https://fbcdn-sphotos-h-a.akamaihd.n...20677251_o.jpg

                  https://fbcdn-sphotos-e-a.akamaihd.n...33316791_o.jpg

                  https://fbcdn-sphotos-b-a.akamaihd.n...45136167_o.jpg

                  Vrlo, vrlo jednostavno prednje krilo, pokriveni osnovni principi korišćenja endplejtova i ništa više. Zadnje krilo iz 3 elementa umesto 2 koja ćemo mi imati (to ne pravi nikakvu razliku, mi ćemo probleme naše agresivne konfiguracije rešavati drugačije), ne vidim DRS sistem. Jedina prednost koju imaju je što imaju novac za karbon, ali ideje nisu imali.

                  Finci, Metropolia motosport, idu sa još jednostavnijim dizajnom, neće koristiti ni pod.

                  https://scontent-b-ams.xx.fbcdn.net/...30929104_o.jpg

                  Kinezi takođe, mada imaju lep kalup za pod i difuzor.

                  https://scontent-b-ams.xx.fbcdn.net/...10071896_o.jpg

                  https://scontent-a-ams.xx.fbcdn.net/...15877020_o.jpg

                  Japanci imaju interesantan dizajn, ali ovako uske gume i ovako visok položaj vozača... hmmm, da li bi se oslanjaši složili?

                  https://scontent-b-ams.xx.fbcdn.net/...a0&oe=5567AE47

                  https://scontent-a-ams.xx.fbcdn.net/...af&oe=556D87B5

                  Eindhoven ima isto tako vrlo grub i bazičan dizajn, nemaju nikakav difuzor, ali imaju mogućnost da koriste efekat tla jer su električno vozilo. Ipak, iza prednjeg točka je totalni haos (tu ne pomaže ni karbon ni milioni evra) i bar trećina te površine koju su namenili im pada u vodu. Mi iz tog razloga povlačimo uvodnike unazad trenutno i razrađujemo ideje kako da aero dodacima očistimo taj prljavi vazduh ili ga makar neutrališemo.

                  http://i62.tinypic.com/16kxkxl.jpg

                  http://i62.tinypic.com/20r67bp.jpg

                  Ovde već dolazimo do TU Delft, koji je skontao rupu u pravilima na koju su nam pažnju skrenli već prvog dana i Nemanja i Miloš i Peca. Prednje krilo može malo da se podigne između šasije i prednjih točkova posmatrano spreda i Delft je to i učinio. Ali ne znam samo koliko vazduha zamišljaju da proteraju preko tog krila u krivinama pored toliko endplejtova koji služe upravo da to spreče. Jako je dobar pogled da se to vidi na prvoj slici, iako ugao ulaska u krivine nije toliko veliki naravno. Između ostalog, ovo je razlog što smo odbacili takvu ideju u samom startu.

                  https://fbcdn-sphotos-g-a.akamaihd.n...44147008_o.png

                  https://fbcdn-sphotos-a-a.akamaihd.n...45393647_o.png

                  Ono što se mora priznati je da im je difuzor jako lep i jako dobro osmišljen i da deluje da jako lepo koiste efekat tla umesto bokova. I oni su, kao što znamo, tim sa električnim pogonom i mogu to sebi da priušte.

                  Da ne ispadne kako ništa ne nudim sa naše strane, ovde ima par sličica poslednjeg seta koji je pušten na simulaciju.

                  http://i57.tinypic.com/xpav09.jpg

                  http://i59.tinypic.com/nnlgeg.jpg

                  http://i58.tinypic.com/20sakvm.jpg

                  http://i60.tinypic.com/9h5pba.jpg

                  http://i61.tinypic.com/6p0u44.jpg

                  Mnogo smo ideja ubacili i sve se radi i modelira tako da je realno to i napraviti sa stvarima koje imamo na raspolaganju, iako možda tako ne deluje. Prednje i zadnje krilo koriste po 3-4 ideje kako bi se optimizovao njih učinak (nismo još sve izmodelirali i pustili na proveru) i svaki korak koji napravimo je korak u pravom smeru - rezultati to pokazuju. Sve ovo i još više možemo da učinimo i sledeće godine...

                  Pozdrav, kolege. Krećemo se u pravom smeru...

                  Comment


                  • #10


                    Evo i jedan video koji upravo videh, tim iz Hamburga, takođe električno vozilo, sličnan koncept kao TU Delft, ali zadnje krilo je vrlo visoko što je dobro i pod jako malim uglom što je loše.

                    Varšava ispod. They put some wings, it's cute...

                    Last edited by Vanja #66; 19-01-15, 01:39.

                    Comment


                    • #11
                      Čisto da ne bude da samo o aerodinamici pričam , razvija se kontrolna tabla sa redukovanim brojem LED diodica. Za potrebe testa, povezana je sa potenciometrom koji kontroliše broj obrtaja elektromotora, a dva prekidača menjaju dve tipke menjača u samom vozilu. Razmatra se i šta sve da se prikazuje na displeju volana i koji su sve prekidači potrebni na samom volanu.

                      https://docs.google.com/file/d/0BzYP...ctbGFPRkE/edit

                      Comment


                      • #12


                        Mali promo video takmičenja u Austriji prošle godine. Ili, da se izrazim na način koji to stavlja u perspektivu - to je bilo prvo svetsko predstavljanje sportskog motornog vozila sa aeropaketom projektovanim u Srbiji.

                        Comment


                        • #13
                          A ko vozi vas bolid?Neko od vas ili dajete bolid nekom profesionalnom vozacu?
                          Dreams are coming true.


                          Marcello Lippi: „Usporeni snimci akcija nisu realan fudbal. Svi mi želimo da vidimo Moniku Beluči golu, ali ne želimo da je gledamo kroz rendgen“.

                          Comment


                          • #14
                            Ako je frka za vozaca tu sam
                            There's something wrong with me chemically
                            Something wrong with me inherently
                            The wrong mix in the wrong genes
                            I reached the wrong ends by the wrong means
                            It was the wrong plan
                            In the wrong hands
                            With the wrong theory for the wrong man
                            The wrong lies, on the wrong vibes
                            The wrong questions with the wrong replies

                            Comment


                            • #15
                              Voze ih članovi tima. Ozbiljna je priprema i samih vozača, krenuće se sa treninzima za najviše 3 nedelje, ako vreme vude dozvolilo. Od ove godine se izričito zabranjuje da vozila voze profesionalni vozači... Poenta takmičenja je u inženjeringu, ne u vožnji, ali vozači igraju ogromnu ulogu zaista. 2 discipline u vožnji donose pola poena i 50% više nego ceo statički događaj - tehnička inspekcija, odbrana biznis plana, odbrana dizajna, izveštaj o troškovima masovne izrade...

                              Comment

                              Working...
                              X